Baza speleoloških objekata

Uspostava jedinstvene relacijske Baze podataka speleoloških objekata na području Istarske županije u svrhu stvaranja stručne podloge za kvalitetno upravljanje speleološkim objektima i prirodnim vrijednostima općenito jedan je od važnijih aktivnosti projekta KUP.  

Uvidjevši vrijednost katalogizacije speleoloških objekta te njihovih obilježja i prirodnih vrijednosti, već u sklopu projekta Underground Istria osmišljena je izrada GIS (geografski informacijski sustav) baze speleoloških objekata. Rezultat spomenute aktivnosti je Baza podataka koja se vodi u Odsjeku za zaštitu prirode i okoliša, Upravnog Odjela za održivi razvoj Istarske županije te u JU Natura Histrica, a kojom je trenutačno obuhvaćeno oko 1300 speleoloških objekata na području Istarske županije. 

Geografski informacijski sustavi (GIS) predstavljaju relativno noviju tehnologiju u upravljanju podacima. Osnovna razlika između „običnog“ informacijskog sustava i GIS sustava je u činjenici da je svim podacima evidentiranim GIS bazom pridružena njihova geografska  lokacija čime je, osim atributne analize, omogućena i prostorna analiza te kombinacija ovih dvaju načina pregledavanja i analize podataka. Vizualni pregled atributnih podataka tj. njihov smještaj u prostoru omogućuju stvaranje brže i jasnije slike na terenu te predstavlja temelj za brže i kvalitetnije donošenje odluka za upravljanje, a u ovom slučaju u prvom redu zaštitu speleoloških objekata.  

Projekt KUP osigurao je sredstva za nabavu potrebne opreme i nadogradnju postojeće Baze. Osim nabave potrebne hardwareske i softwareske opreme u vidu poslužitelja te GIS softwarea ArcServer i ArcEditor, planirana je i izrada WebGIS aplikacije koja će u svrhu promicanja prirodnih vrijednosti krškog područja omogućiti pristup podacima svim korisnicima interneta. U svrhu zaštite podataka i sprečavanja zlouporabe, Baza je organizirana u više nivoa pristupa pri čemu se potpuno korištenje svih podataka u bazi omogućuje samo korisnicima koji posjeduju potrebne pristupne podatke. 

Pri izradi Baze velika je pažnja posvećena osmišljavanju „arhitekture“ baze, tj. definiranju osnovnih i viših razina podataka koji će predstavljati svaki objekt registriran u Bazi. U tom je procesu potrebno zajedničko djelovanje nadležnih institucija, stručnjaka i iskusnih speleologa raznih profila sa područja cijele Hrvatske zbog čega je projektni tim sudjelovao na brojnim radionicama i specijaliziranim seminarima. Puno pažnje posvećeno je i budućem punjenju baze novim podacima, kao i zaštiti autorskih prava, zbog čega je osmišljen sustav koji uključuje speleologe i speleološke klubove, kao i Istarski speleološki savez.

Način unosa podataka u bazu i razine dostupnosti podataka detaljno su razrađeni u Planu upravljanja speleološkim objektima Istarske županije.